Ako se vaše dijete stalno žali na umor i kada umor počinje stvarati prepreke njegovim svakodnevnim aktivnostima, vrijede da kao roditelji reagiramo. Provjerite kako riješiti problem nedostatka ene...
Roditelji su djetetovi uzori. Zato se prehrambene navike roditelja uvijek odražavaju na dijete. Roditelji su ti koji djetetu moraju osigurati sve potrebne hranjive tvari za učenje....
Prehladu uzrokuju virusi koji zahvaćaju nos, grlo i sinuse. Oboljenja su najčešća u jesen i na zimu kada djeca više vremena provedu u zatvorenim prostorima......
Flour ima važnu ulogu u dječjoj prehrani
Fluor je iznimno važan mineral koji je odgovoran za razvoj kosti i mineralizaciju zubi te pravilan razvoj zubi i sprječavanje zubnog karijesa. Propadanje zubi je jedan od najčešćih problema kod djece.
Zašto djeca trebaju fluor?
Vanjski zaštitni sloj zuba često je izložen kiselinama, koje mogu doći iz hrane i napitaka (primjerice soda i agrumi). Kiselina može nastati i zbog bakterija koje se već nalaze u ustima. Te bakterije nakupljaju se u zubnom mesom hraneći se šećerom koji je ostao u ustima. Pri razgradnji šećera bakterije proizvode kiseline koje mogu oštetiti zubnu caklinu. Ako je caklina već oštećena, a to stanje ne liječimo, bakterije prodiru i uzrokuju propadanje zubi. To pak dovodi ne samo do bolova, već može uzrokovati ispadanje zubi i opasne infekcije. Zadaća fluora je jačanje zubne cakline kako bi ista postala otpornija na kiseline. Fluor, isto tako, omogućuje da se zubi koje je kiselina oštetila sami poprave i remineraliziraju.
Više od 25% djece stare od dvije do pet godina ima jednu ili više rupa u zubima. Jednako vrijedi za polovicu djecu od 12 do 15 godina.
Kako djetetu osigurati dovoljno fluora?
Najbolji način za osiguranje dovoljnog unosa fluora kod djeteta je uporaba zubne paste ili dodatka prehrani koji sadrži fluor.
Kada počinjemo s unosom fluora?
Fluor moraju unositi već i dojenčeta te djeca do 16 godina. To je, naime, razdoblje u kojemu rastu najprije mliječni, a zatim i stalni zubi.
Kada je preporučljivo prvi put posjetiti stomatologa?
Prvi posjet stomatologu planiramo obaviti najkasnije do prvog djetetovog rođendana. Odmah nakon što djetetu izrastu zubi može se pojaviti karijes. Pravovremeni prvi posjet stomatologu je važan i za roditelje i za dijete - kako bismo kod mališana razvili dobru naviku usne higijene te pozitivan odnos prema stomatologu.
15. tjedan trudnoće
Što se događa u 15.tjednu?
Plod je znatno porastao od 14. tjedna. Noge rastu i postaju duže od ruku, fetus može premjestiti sve zglobove i udove. Iako kapci još uvijek prekrivaju oči, plod sada može otkriti svjetlost. Ako stavite svjetiljku na trbuh, vaš fetus će se pomicati dok se pokušavate sakriti od svjetlosti. U ovom trenutku još nema okus, ali se pupoljci polako razvijaju. Sada, uz pomoć ultrazvuka, saznat ćete koji je spol plod. U nekim slučajevima fetus se preokrenuo, tako da čak i nakon ponovljenih pokušaja nije moguće identificirati spol, jer je genitalno područje zamagljeno.
Kako se promjeni život žene?
Postoje promjene raspoloženja i simptomi trudnoće koji nisu prethodno bili tamo. Zbog hormonalnih promjena i povećanog protoka krvi u sluznici, može se pojaviti osjećaj punog nosa, što je vrlo neugodno. Ova pojava toliko je česta kod trudnica da je zaradila ime "rinitis trudnoće". Neke trudnice pate od promijenjenog krvnog tlaka tijekom tog razdoblja.
Od 15 do 18 tjedana provodi se amniocenteza, kroz koju se mogu otkriti stotine genetskih i kromosomskih poremećaja. Ako ste jako zabrinuti dok čekate rezultate amniocenteze, recimo vam da većina žena s amniocentezom dobiva dobre vijesti pa je ostatak trudnoće protječe s manje zabrinutosti.
Ovih dana, i vi i vaš partner će se osjećati prilično stresno.
Kada se fetus počinje kretati tako da trudnica osjeća te pokrete?
Osjećanje prvih pokreta fetusa jedna je od najljepših stvari u trudnoći. Koliko dugo ćete morati čekati i što točno očekujete?Osjećaj pokreta fetusa javlja se između 16. i 22. tjedna trudnoće, iako se fetus počeo kretati između 7. i 8. tjedna trudnoće. Istinite akrobacije također se mogu vidjeti tijekom ultrazvučnog pregleda. Prve udarce obično brže osjećaju brzo trudnice koje već imaju djecu. Žena koja je već trudna može lako razlikovati kretanje uzrokovano fetusom i one uzrokovane plinovima. Trudnice s jačim oblikom pomiču fetus vrlo rano.
Kakav je osjećaj?
Trudnice opisuju taj osjećaj na različite načine. Neki ga opisuju kao plivanje ribice u trbuhu, dok su drugi poput leptira koji se kreću unutar abdomen. Pokreti su prilično nježni, pa ih često zamjenjujemo boli zbog gladi ili crijeva u abdomenu. Kada osjetimo nekoliko puta fetalni pokreti, lako ih razlikujemo. Kada sjedimo ili lažemo, osjećaji kretanja voća su najjači.
Na kraju drugog tromjesečja fetalni pokret postaje još izraženiji i redovitiji. U tom razdoblju moramo biti vrlo pažljivi da možemo informirati zdravstvenog radnika u slučaju nepravilnosti i promjena. Manja količina kretanja može biti problem, stoga je potrebno provjeriti što se događa.
Iako još ne možemo razgovarati s djetetom tijekom tog razdoblja, veliki jednosmjerni razgovor sjajan je način da stupite u dodir pri kjem si lagano masiramo trbuh.. Partner također može razgovarati s plodom. Možemo saznati kako čitati knjigu , budući da su ti prvi razgovori "s vašim trbuhom" čudni, a kasnije se naviknemo na njih. Pomažemo djeci s jezičnim vještinama da razviju svoje jezične vještine, koje će im trebati kasnije.
Ricinusovo ulje dobiva se od:
Ime biljke: Ricinus ili skočac
Latinsko ime biljke: Ricinus communis
Druga imena za ulje:/
Opći opis biljke i postupak proizvodnje:
Ricinus ili skočac je cvatuća trajnica koje potječe iz istočne Afrike. Biljka ima dugačke cvjetove zelene ili crvene boje te plodove zelene ili smeđe boje koji podsjećaju na grah. Sjemenke biljke sadrže otrovnu supstancu koju nazivamo ricin, a koja je po sastavu bjelančevina, no ricinusovo ulje nije otrovno.
Najkvalitetnije ricinusovo ulje je ono koje se proizvodi hladnim prešanjem sjemenki ricinusa. Prepoznajemo ga po svjetlo žutoj boji i neutralnom mirisu. Ulje je gusto i viskozno.
Ricinusovo ulje sadrži velike količine vitamina E koji je odličan za kožu, kao i minerale i proteine, a ima i antibakterijska i antigljivična svojstva. Ljekovita svojstva pripisujemo njegovom neobičnom kemijskom sastavu jer sadrži trigliceride masnih kiselina s ricinolnom kiselinom. Također ima i protuupalna svojstva.
Upotreba:
Ricinusovo se ulje zbog udjela ricinolne kiseline koja djeluje laksativno ne koristi u kulinarstvu.
Upotreba ricinusovog ulja u kozmetici poznata je još od doba starih Grka i Egipćana. Danas ga prije svega koristimo za njegu kože i kose. Ubrzava rast trepavica, obrva i kose, odlično je hidratizirajuće sredstvo za njegu umorne i suhe kože, smanjuje rizik od nastanka preranih znakova starenja i sprječava nastanak strija.
Recepti:
Ulje za ubrzan rast kose možemo pripremiti upotrebom sljedećih sastojaka:
● 1 žlica ricinusovog ulja,
● 1 žlica kokosovog ulja,
● 6 kapi eteričnog ulja ružmarina,
● 6 kapi eteričnog ulja lavande.
Sva ulja dobro pomiješamo i spremimo u staklenku (možemo i s raspršivačem). Staklenku stavimo na suho i hladno mjesto.
Balzam za usne od ricinusovog ulja pripremimo tako da otopimo 35 g ricinusovog ulja (5 ml ulja je 4,5 g), 1 g pčelinjeg voska i 1 g karnaubskog voska. Po želji možemo dodati i pigment ili omiljenu aromu. Balzam prelijemo u pripremljene posudice i ostavimo da se ohladi i otvrdne.
Jeste li znali? Novija istraživanja:
Ricinusovo ulje poboljšava limfnu drenažu i protok krvi. Ulje pomaže u proizvodnji odgovarajuće razine limfocita koji se otpuštaju i pohranjuju u limfatičnom tkivu timusa, slezene i limfnih čvorova. Limfociti napadaju bakterije i različite toksine iz okoline. Limfni sustav također utječe na krvožilni i probavni sustav, stoga nam ricinusovo ulje može pomoći u održavanju zdravlja srca i krvožilnog sustava te u liječenju probavnih tegoba, kao što je čest zatvor. Ricinusovo se ulje u tankom crijevu hidrolizira s pankreatičnim enzimima, što vodi do otpuštanja glicerola i ricinolne kiseline, zajedno s drugim korisnim metabolitima.
Kim Latinsko ime: Carum carvi Upotrebljivi dio: Plod Druga imena: Kumin, karum, kiml, kimlin, kimelj, tmin, divlji kim, obični kim, livadni kim Opći opis i povijest: Kim je dvogodišnja biljka koja u prvoj godini stvara rozetu listova, a u drugoj godini stabljiku. Može narasti u visinu jednog metra. Potječe iz istočnog Sredozemlja i Južne Amerike. Ima razvijenu stabljiku sive ili tamno zelene boje. Listovi su dugački 5-10 cm, a cvjetovi su maleni, bijele ili ružičaste boje. Plod je izdužen i žuto-smeđe boje. Svrstavamo ga u istu porodicu biljaka kao i peršin. Poznavali su ga već u antičko doba. Sjemenke koje su iskopali u sirijskom gradu Tell ed-Der potječu iz drugog tisućljeća prije naše ere, a o pronalasku su sjemenki izvještavali i u Velikoj Britaniji. U drevnoj egipatskoj civilizaciji kim su koristili kao začin i konzervans kod mumifikacije. Prvobitno su ga uzgajali u Iranu i Sredozemlju, a spominje se i u Svetom Pismu, kako u Starom tako i u Novom zavjetu. Stari su Grci posudu s kimom uvijek imali na stolu, a tu su praksu nastavili i u Maroku. Veliki značaj ima i u rimskoj kuhinji. U Indiji se već tisućljećima koristi kao sastojak u brojnim receptima te je osnova za pripremu ostalih mješavina začina. Korištenje u prehrani i upotreba: Zbog karakteristične se arome i okusa sjemenke kima koriste kao začin koji je omiljen u cijelom cvijetu. Možemo ga čak pronaći u nekim sirevima, kao što su sir leyden te u nekim tradicionalnim francuskim kruhovima. Može biti sastojak u čili prahu, a često ga pronalazimo i u kombinaciji s korijanderom. Koristimo cijele ili samljevene sjemenke. Dodati ga možemo u variva i juhe, a može biti i jedan od sastojaka koje koristimo kod kiseljenja krastavaca ili pak dio deserta. Upotreba u zdravstvene svrhe: Najčešća tradicionalna upotreba kima je upotreba za liječenje probavnih smetnji. Kim povećava rad probavnih enzima, što pak ubrzava probavu. Također povećava oslobađanje žuči iz jetara. Žuč nam pomaže probaviti masti i neke hranjive tvari u crijevima. Sjemenke kima sadrže velike količine željeza. Jedna žličica kima sadrži 1,4 mg željeza i dovoljna je za 17,5 % dnevnih potreba za željezom. Potreban je prije svega djeci za potporu rastu i mladim ženama kao nadomjestak izgubljene krvi za vrijeme menstruacije. Sadrži sastojke koji sprječavaju nastanak nekih dugotrajnih posljedica šećerne bolesti. Jeste li znali? Novija istraživanja: Kim je odlično sredstvo za detoksikaciju koje tijelu pomaže ukloniti suvišnu mokraćnu kiselinu i sintetičke kemikalije. U tu se svrhu preporuča korištenje ulja dobivenog od kima.
Kopriva Latinsko ime: Urtica dioica Upotrebljivi dio: Listovi, korijenje Druga imena: Obična kopriva, velika kopriva, pitoma, pasja kopriva Opći opis i povijest: Koprivu svrstavamo u porodicu kopriva. Biljka je trajnica. Poznajemo više vrsta kopriva. Beremo listove velike koprive koju prepoznajemo po uglatoj stabljici i koja, za razliku od mrtve koprive, peče na dodir. Osjećaj peckanja stvara histaminska kiselina koja doduše nije opasna. Kopriva cvate od svibnja do kolovoza. Tih mjeseci također beremo listove i izdanke, dok korijenje beremo u svibnju i srpnju. Biljka ima dugačku povijest korištenja. U prošlosti su vlakna iz stabljiki koprive koristili za izradu krpa, a listove za pripremu salate. Od antičke Grčke pa sve do danas zabilježena je tradicionalna upotreba koprive kod liječenja kašlja, tuberkuloze i artritisa te za poticanje rasti kose. Vlakna iz stabljiki koprive pronađena su na nalazištima iz brončanog doba kada su koprivu koristili za izradu užadi i struna. Od vlakana su također izrađivali papir. Rimljani su uz pomoć koprive poticali cirkulaciju u nogama te učinkovito uklanjali i reumu. U Irskoj su vjerovali da koprive rastu tamo gdje žive patuljci, a uvjereni su bili i da su iste učinkovita zaštita od vještica. Korištenje u prehrani i upotreba: Listove koprive možemo koristiti kao ukusnu salatu ili s njima nadomjestiti špinat. Za kuhanje je najbolje odabrati mlade listove jer su stariji listovi gorki. Koristiti ih možemo i u pripremi pesta, palente i kaše. Koprivu možemo dodati u ukusne povrtne smoothije, a ukusan je i čaj od posušenih ili svježih listova koprive. Uz pomoć čaja možemo odagnati proljetni umor. Upotreba u zdravstvene svrhe: Kopriva pozitivno utječe na povišeni krvni tlak, zbog čega se preporuča za liječenje hipertenzije. Uz njezinu pomoć možemo spriječiti nastanak bolesti srca i krvožilnog sustava. Dokazano je da usporava rast stanica raka prostate. Također je korisna kod liječenja benigne hiperplazije prostate. Prirodan je lijek za alergije. Čaj od koprive tradicionalno se koristi za njegu kože jer analgetičke i protuupalne tvari u čaju olakšavaju simptome akni, ekcema i drugih tegoba povezanih s kožom. Antioksidansi u čaju mogu ubrzati cijeljenje rana i sprječavaju ožiljke. Korist čaja od koprive koja najviše obećava i dobro je istražena povezana je s njegovim djelovanjem na bubrege. Kao snažan diuretik čaj od koprive može potaknuti zdrav protok urina. Uz to je i odlično sredstvo za detoksikaciju jer čisti krv. Jeste li znali? Novija istraživanja: Bor je važan mineral u našem tijelu, a možemo ga pronaći i u koprivama. Povezujemo ga s održavanjem udjela kalcija u kostima, što znači da kopriva može spriječiti nastanak osteoporoze.
Kokos (kokosova palma) Latinsko ime: Cocos nucifera Upotrebljivi dio: Cvijet, plod Druga imena: Drvo života Opći opis i povijest: Kokos je plod kokosove palme koja može narasti i do 30 metara visine. Potječe iz jugoistočne Azije, a biljku možemo pronaći na većini tropskih plaža. Prepoznajemo ju po velikim listovima čija dužina može iznositi i do 5 metara. U prvoj su godini listovi okrenuti prema gore, u drugoj godini rastu vodoravno, u trećoj godini vise, a u četvrtoj otpadnu i za sobom ostave brazde prema kojima je moguće odrediti starost biljke. Na Filipinima se biljka smatra drvom života jer ju ljudi koriste u svakodnevnoj prehrani te u mnoge druge svrhe. Drvo je odličan materijal za gradnju, a od velikih se i snažnih listova palme izgrađuju i metle. Počeci i povijest biljke nisu jednoglasni. Do nesuglasica dolazi kod izvora biljke jer neki tvrde da potječe iz jugoistočne Azije, dok su ostali uvjereni da kokos potječe iz Južne Amerike. Fosilni ostaci iz Novog Zelanda pokazuju da su male biljke slične kokosu na području Novog Zelanda rasle već prije više od 15 milijuna godina. Korištenje u prehrani i upotreba: Kokos ima više različitih načina upotrebe. Kokosovo je ulje zdrav nadomjestak uljima koje koristimo kod kuhanja i pečenja, a prigodno je i za njegu kože. Od kokosovog se mesa proizvodi kokosovo brašno koje se prije svega koristi za pripremu deserta i napitaka, kao što su smoothiji. Kokosovo mlijeko također sadrži zdrave masti, a od njega se mogu pripremiti mnogobrojna jela. Kokosov šećer ima niski glikemijski indeks i odlična je zamjena za bijeli šećer. Upotreba u zdravstvene svrhe: Proizvodi od kokosa (ulje, mlijeko, brašno) pozitivno utječu na naše zdravlje. Sastojci u kokosu djeluju antibakterijski, antigljivički i antiparazitski te su stoga odlična potpora radu imunološkog sustava. Uz to su i odličan izvor energije. Kokos poboljšava probavu i apsorpciju hranjivih tvari, vitamina i minerala, poboljšava izlučivanje inzulina te umanjuje simptome povezane sa šećernom bolesti. Uništavanjem slobodnih radikala sprječava nastanak preranog starenja i razvoj degenerativnih bolesti. Smanjuje rizik od nastanka bolesti srca i krvožilnog sustava jer povećava razinu dobrog kolesterola (HDL) u krvi. Podupire rad štitnjače, štiti od razvoja oboljenja bubrega i upale mjehura, podupire gubitak tjelesne težine te pomaže održati zdravu i lijepu kožu jer sprječava nastanak bora, smanjuje vidljive bore te sprječava naboranu kožu i nastanak staračkih pjega. Jeste li znali? Novija istraživanja: Kokosovo nam ulje može pomoći spriječiti nastanak truljenja zubi jer se bori protiv bakterija.
